Jezici koje se govore u Meksiku
Meksiko je izuzetno raznolika zemlja, kako biološki (smatra se megadivnom, i spada među prvih pet zemalja u svetu u pogledu biodiverziteta) i kulturološki. Španski je službeni jezik Meksika, a nešto više od 60% stanovništva je mestizo, to jest mješavina autohtonog i evropskog nasleđa, ali autohtone grupe čine značajan dio stanovništva, a mnoge od tih grupa i dalje čuvaju svoje tradicije i govori njihov jezik.
Jezici Meksika
Meksička vlada prepoznaje 62 autohtonih jezika koji se još danas govore, mada mnogi lingvisti tvrde da ih ima preko 100. Neusaglašenost se ogleda u činjenici da mnogi od ovih jezika imaju nekoliko varijanti koji se ponekad smatraju različitim jezicima. Sledeća tabela prikazuje različite jezike koje se govore u Meksiku sa nazivom jezika kako ga zovu govornici tog jezika koji se pojavljuju u zagradi i broj govornika.
Domaći jezik koji je najviše govorila najveća grupa ljudi je Náhuatl, sa više od dva i po miliona govornika. Náhuatl je jezik koji govore meksički (izgovarani meke- ka ) ljudi, koji se ponekad nazivaju azeki , koji uglavnom žive u centralnom delu Meksika. Drugi najzastupljeniji autohtoni jezik je Maya , sa oko pola miliona govornika. Maja živi u Chiapasu i poluostrvu Jukatan .
Meksički autohtoni jezici i broj govornika
| Náhuatl | 2,563,000 |
| Maya | 1,490,000 |
| Zapoteco (Diidžaj) | 785,000 |
| Mixteco (ñuu savi) | 764.000 |
| Otomí (ñahñu) | 566,000 |
| Tzeltal (k'op) | 547,000 |
| Tzotzil ili (batzil k'op) | 514,000 |
| Totonaka (tachihuiin) | 410,000 |
| Mazateco (ha shuta enima) | 339,000 |
| Chol | 274,000 |
| Mazahua (jñatio) | 254,000 |
| Huasteco (tének) | 247,000 |
| Chinanteco (tsa jujmi) | 224,000 |
| Purépecha (tarasco) | 204,000 |
| Mixe (ayook) | 188,000 |
| Tlapaneco (mepha) | 146,000 |
| Tarahumara (rarámuri) | 122,000 |
| Zoque (o'de püt) | 88,000 |
| Mayo (yoreme) | 78,000 |
| Tojolabal (tojolwinik otik) | 74,000 |
| Chontal de Tabasco (yokot'an) | 72,000 |
| Popoluca | 69,000 |
| Chatino (cha'cña) | 66,000 |
| Amuzgo (tzañcue) | 63,000 |
| Huichol (wirrárica) | 55,000 |
| Tepehuán (o'dam) | 44,000 |
| Triqui (driki) | 36,000 |
| Popoloca | 28,000 |
| Cora (naayeri) | 27,000 |
| Kanjobal | (27.000) |
| Yaqui (yoreme) | 25,000 |
| Cuicateco (nduudu yu) | 24,000 |
| Mame (qyool) | 24,000 |
| Huave (mero ikooc) | 23,000 |
| Tepehua (hamasipini) | 17,000 |
| Pame (xigüe) | 14,000 |
| Chontal de Oaxaca (slijuala xanuk) | 13,000 |
| Chuj | 3.900 |
| Chichimeca jonaz (uza) | 3.100 |
| Guarijío (varojío) | 3,000 |
| Matlatzinca (botuná) | 1.800 |
| Kekchí | 1.700 |
| Chocholteca (chocho) | 1.600 |
| Pima (otam) | 1.600 |
| Jacalteco (abxubal) | 1.300 |
| Ocuilteco (tlahuica) | 1,100 |
| Seri (konkaak) | 910 |
| Quiché | 640 |
| Ixcateco | 620 |
| Cakchiquel | 610 |
| Kikapú (kikapoa) | 580 |
| Motozintleco (mochó) | 500 |
| Paipai (akwa'ala) | 410 |
| Kumiai (kamija) | 360 |
| Ixil | 310 |
| Pápago (tono ooh'tam) | 270 |
| Cucapá | 260 |
| Cochimí | 240 |
| Lacandón (hach t'an) | 130 |
| Kiliwa (k'olew) | 80 |
| Aguacateco | 60 |
| Teco | 50 |
Podaci iz CDI, Comisoón Nacional para Desarrollo de los Pueblos Indígenas