Španski , portugalski, francuski, italijanski, rumunski i katalonski čine ono što se naziva romanskim jezikom. Termin "romanski jezik" označava da su ovi jezici proizašli iz onoga što su prvobitno govorili Rimljani. Portugalski je jedini romanski jezik u kojem svi dani u nedelji imaju svoje poreklo u katoličkoj liturgiji. Prema široko prihvaćenom objašnjenju, promenu od paganskih imena do trenutnih termina pokrenuo je Martinho de Dume, biskup šestog veka iz Brage, drevno ime za mesto u kojem je danas Portugal .
Martinho de Dume zasnivao imena na puno poštovanje Vaskrsne nedelje.
Uskršnja nedelja, poznata i kao Sveta Nedelja, je najvažnija nedelja na kalendaru za katolike. Uprkos svom imenu, nedeljom se vodi, ali ne uključuje Uskršnju nedelju. To je i poslednja nedelja Posta. Sveti dan se proslavlja tokom nedelje, počevši od Palm Nedelje, a zatim Svete srijede (Špijunska srijeda), Maundy četvrtak (Sveti četvrtak), Veliki petak (Sveti petak) i Svjetska subota.
Domingo (nedelja) ima svoje poreklo u latinskom izrazu za Dan Gospodnji. Subota je proglašena za hebrejsku riječ Shabbat . Ostali dani, što znači "drugi sajam", "treći sajam" sve do "šestog sajma", dolazili su iz latinskog izraza za "drugi dan u kojem ne treba raditi" (u skladu sa nedjelju Uskrsa ). Ne treba se zbuniti imena dana za danom sa portugalskom rečju za odmor, férias .
Evo liste dana u nedelji na portugalskom jeziku iu tačnim i fonetskim pravopisima:
- Domingo [doo-meen-goo] - Nedjelja
- Segunda-feira [say-goon-dah fay-ee-rah] - ponedeljak
- Terça-feira [tayr-sah fay-ee-rah] - utorak
- Quarta-feira [kwar-tah fay-ee-rah] - srijeda
- Quinta-feira [keen-tah fay-ee-rah] - četvrtak
- Sexta-feira [say-eesh-tah fay-ee-rah] - petak
- Sábado [sah-bah-doo] - subota