Fidel Castro Pozadinski profil

Fidel Kastro Ruz rođen je 13. avgusta 1926. godine na plantažama šećera na istočnoj Kubi, sin španskog zemljoradnika imigranata i domaćinskog službenika. Moćan i harizmatični govornik, on se ubrzo pojavio kao jedan od lidera u rastućem pokretu protiv diktature Fulgencio Batista.
Krajem pedesetih godina, gospodin Castro je vodio veliku gerilsku silu zasnovanu na planinskim planinama Sierra Maestra na jugoistočnom dijelu zemlje. Pobeda nad batistinim snagama napokon je došla u januaru 1959. godine, a njegove pobedničke gerile, mnoge od njih bradale i nosile umor, marširala je u Havanu. Njegova pobjeda i trijumfalni ulazak u kubanski kapital zauzeli su pažnju svijeta. Ubrzo je usmjeravao zemlju ka komunizmu - kolektiviziranje farmi i nacionalizaciju banaka i industrija, uključujući i više od milijardu američkih imovina. Političke slobode su suspendovane i kritikovali vladini kritičari. Franc Kalcon, kubanski pro-demokratski aktivista, kaže da su mnogi njegovi jednodnevni pristalice postali razočarani i pobjegli sa ostrva. "On je čovek koji je puno obećao kubanskom narodu, Kubanci će imati slobodu, imali bi poštenu vladu", rekao je Calzon. "Oni će se vratiti u ustav", rekao je Calzon. "Umesto toga, ono što im je dao jeste staljinistička vrsta vlasti." Kastro je podstakao bliski savez sa Sovjetskim Savezom, politikom koja je Kinu usredsredila na sudar sa Sjedinjenim Državama. Vašington je nametnuo trgovinski embargo protiv Kube 1960. godine i prekinuo diplomatske odnose početkom 1961. godine. U aprilu te godine, Sjedinjene Države su naoružale i usmjeravale slabo planiranu invaziju kubanskih prognanica, koji je bio lako poražen u Zaliv svinja. Godinu dana kasnije, Kuba je bila u sukobu između Vašingtona i Moskve zbog postavljanja sovjetskih nuklearnih projektila na ostrvu. Nuklearni rat je usko izbjegao. Nakon kubanske raketne krize, g. Kastro je izgradio svoje oružane snage i poslao svoje trupe širom svijeta različitim hotspotovima u hladnom ratu, kao što je Angola. Takođe je podržao ljevičarske gerilske pokrete u Latinskoj Americi tokom 1960-ih i 70-ih godina u pokušaju širenja komunizma u hemisferi. Formalni američki diplomata i stručnjak iz Kube Vejn Smit izjavio je da su akcije Kastra pretvorile Kubu u međunarodnog igrača. "Mislim da će ga pamtiti kao vođa koji je stavio Kubu na mapu svijeta", rekao je Smith. "Pre Kastra, Kuba se smatralo nečim što se tiče republike banane, ništa se nije smatralo u svjetskoj politici." Kastro je sve to sve promijenio, a odjednom je Kuba igrala glavnu ulogu na svjetskoj pozornici, u Africi kao saveznika Sovjetskog Saveza Unija, u Aziji i svakako u Latinskoj Americi ". Istovremeno, g. Kastro je uspostavio zdravstveni sistem i sistem obrazovanja koji je podigao Kubu među vodećim narodima u zemljama u razvoju zbog visokih stopa pismenosti i niske smrtnosti novorođenčadi. Ovi programi uspeli su u velikoj meri zbog finansijske podrške Moskve. Dok je Sovjetski savez srušio početkom devedesetih godina, Kuba je primala 6 milijardi dolara godišnje u subvencija Sovjetskom savezu. Ova dostignuća u socijalnoj zaštiti došla su po cenu ljudskih prava i demokratije. Disidenti su bačeni u zatvor, a oni koji su protestovali često su napadali pro-vladine mafije. "Fidel Kastro je zadržavao vlast kroz strah, kroz upotrebu tajne policije, manipulisanjem političkih snaga, baš kao što je to učinio Staljin ili baš kao što je Hitler činio", rekao je Calzon. Nestanak sovjetskih subvencija u ranim devedesetim je pao u Kubu u duboku depresiju i primorala vladu da donosi neke ograničene ekonomske reforme, poput legalizacije upotrebe dolara i omogućavanja malim privatnim preduzećima kao što su restorani. Ali gospodin Kastro se odupirao čak i ovim malim koracima ka sistemu slobodnog tržišta i stegnuo se kada je trenutna ekonomska kriza završena. On je krivio ekonomske probleme Kube na američkom trgovinskom embargu i često predsjedavao antiameričkim skupovima u Havani kako bi osudio SAD. U kasnijim godinama, g. Kastro je odgajao snažno prijateljstvo i savez sa predsjednikom Venecuele Hugo Chavezom. Zajedno, ova dvojica su radila na suzbijanju američkog uticaja u Latinskoj Americi - i upoznali su neke uspjehe u mobilizaciji anti-američkog raspoloženja u hemisferi. Još jedan specijalista iz Kube Thomas Paterson sa Univerziteta u Connecticutu upoređuje g. Castro sa kineskim liderom Maoom Zedongom, i veruje da će se on zapamtiti na ovaj način: "Mislim da će ga mnogo pamtiti kada se Mao Zedong pamti u Kini kao onih koji su srušili korumpirani, diktatorski sistem, koji je utjelovio identitet svoje nacije, koji je gurnuo strance", rekao je Paterson . "Istovremeno, kao što je slučaj kineske kritike Maoa danas, biće mu kritikovan kao autoritarni, represivni i nametnu neverovatne žrtve kubanskom narodu."